Ekcemi kod beba i dece

Ekcemi kod beba i dece

Ekcemi predstavljaju grupu dermatoza koje se karakterišu pojavom vezikula (malih plikova ispunjenih tečnošću), vlaženjem i ljuštenjem kože. Najčešći ekcemi kod dece starosti do tri godine jesu atopijski dermatitis, alergijski i iritativni kontaktni dermatitis.

Atopijski dermatitis se najčešće javlja u periodu od trećeg meseca do prve godine života. Bitni faktori koji doprinose pojavi ove dermatoze su: genetska predispozicija (u većini slučajeva to je porodična pojava), ali i iritansi (sapun, vuna), alergeni, emotivni stres, klima (hladnoća, vlaga) i infekcije.

Karakteriše se promenama u vidu crvenila, malih plikova, zatim izrazito suvom kožom, ljuštenjem i intenzivnim svrabom kože. Kod dece do druge godine starosti promene se javljaju na obrazima, čelu i bradi, dok su kod starije dece uglavnom na vratu, oko zglobova i na pregibima kože.

Savet: Koža zahvaćena atopijskim dermatitisom zahteva prvo lečenje (savet treba potražiti od pedijatra i dermatologa), a zatim i adekvatnu negu.

Nega kože zahvaćene atopijskim dermatitisom podrazumeva izbegavanje provocirajućih faktora (sapuni, dugo i često kupanje), zatim korišćenje isključivo uljanih dermokozmetičkih proizvoda za čišćenje prilagođenih koži beba i dece sa atopijskim dermatitisom (kupuju se u apoteci), kao i odgovarajućih proizvoda za negu (emolijentni kremovi sa ceramidima i polinezasićenim masnim kiselinama) koji se nanose na promene nakon tuširanja i kupanja, kao i više puta tokom dana (uporedo sa dermatološkom terapijom), ali i kada se ekcem povuče – preventivno.

Alergijski kontaktni dermatitis je zapaljensko oboljenje kože – imunološka reakcija koje se javlja kao posledica kontakta sa alergenom i na području koje je izloženo alergenu (najčešće šake, stopala, lice, mada mogu zahvatiti bilo koji deo tela). Karakteriše se pojavom crvenila, otoka, vezikula koje pucaju i suše se, te dolazi do vlaženja i ljuštenja kože. Promene su praćene intenzivnim svrabom. Najčešći alergeni u kozmetičkim proizvodima koji kod beba i male dece mogu dovesti do pojave ove dermatoze jesu mirisne komponente, boje, određeni konzervansi (metilizotiazolinon, metilhloroizotiazolinon), pojedine površinski aktivne materije (kokamidopropilbetain), biljni ekstrakti.

Iritativni kontaktni dermatitis je neimunološka zapaljenska rekacija koja se javlja kao posledica izlaganja kože hemijskim i mehaničkim iritansima. Karakteriše ga pojava crvenila, otoka i vezikula, ali za razliku od alergijskog kontaktnog dermatitisa, nema svraba, već se javlja osećaj peckanja i zatezanja kože. Najčešća jedinjenja koja mogu imati iritativni potencijal u kozmetičkim proizvodima jesu sredstva za čišćenje kože (pojedine površinski aktivne materije), pojedini konzervansi, alkohol, propilenglikol.

Savet: Kod oba vrste kontaktnog dermatitisa neophodne je otkloniti uzročnika. Za razliku od alergijskog kontaktnog dermatitisa koji često zahteva i određenu lokalnu terapiju, iritativni često prolazi bez lečenja. Međutim, uzevši da je osnovna razlika između ove dve dermatoze u subjektivnom osećaju (svrab ili zatezanje i peckanje) i činjenice da malo dete ne može uvek tačno da definiše šta oseća, najbolje je savet o eventualnom tretmanu i „patch“ testiranju u cilju otkrivanja tipa kontaktnog dermatitisa (i eventualnom uzročniku alergijskog dermatitisa) potražiti od pedijatra i dermatologa.

Nega zahvaćenih područja i kod kontaktnog dermatitisa podrazumeva izbegavanje proizvoda sa potencijalnim alergenima i iritansima i nanošenje emoijentnih kremova, dok je za čišćenje zahvaćenih regija najbolje koristiti dermokozmetičke proizvode za čišćenje osetljive kože (kupuju se u apoteci) ili vrlo blage sapune sa pH oko 5,5 (tzv. sindete).

Izvor: trudnoća i zdravlje